Please activate JavaScript!
Please install Adobe Flash Player, click here for download
ePaper created 2017-11-08, 10:59:57 | version 1.38.0
4 Novosti Dental Tribune Croatian Edition Radni dan od 12 sati kao čimbenik rizika Beč, AUSTRIJA – Fleksibilnije radno vrijeme, tro- ili četverod- nevni radni tjedan, 12-satni radni dan – rasprava oko podijele vre- mena koje se provodi na poslu ak- tualnija je nego ikad. Novo objav- ljeno istraživanje dr. Gerharda Blaschea i dr. Daniela Haluza iz Centra za javno zdravstvo, o sta- nju umora ljudi nakon 12-satnog radnog dana pokazalo je da tako dugo radno vrijeme značajno povećava dnevni umor koji se ne može kompenzirati kratkim pre- ostalim slobodnim vremenom, ali s druge strane rastu zdravstveni rizici i povećava se rizik od nesre- ća i pogrešaka. Istraživanje je provedeno na njegovateljicama u Austriji nakon 12-satnog radnog dana. Istraživači su naveli: "Umor je tijekom 12-sat- nog radnog dana tri i pol puta veći nego u neradnim danima, a zna- čajno raste i nakon dva uzastopna 12-satna radna dana. Oporavak tije- kom kratkog ostatka dana nedovo- ljan je za uspostavljanje ravnoteže." Istraživanje je pokazalo da su na- kon dva uzastopna dana s dvanaest sati rada potrebna tri dana odmora da se tijelo u potpunosti oporavi. Obično najkasnije nakon desetog sata dolazi do znatnog pada učinkovitosti uklju- čujući i povećanu opasnost od nezgo- da na poslu ili u prometu. Stoga dnevno radno vrijeme obič- no ne bi trebalo prelaziti osam sati, zaključak je istraživanja. Dr. Blasc- he: „To pokazuje da je naš trenutni osmosatni sustav zdrav temelj. Oni koji godinama rade 50 ili više sati tjedno imaju povećan rizik od kar- diovaskularnih i psihičkih bolesti, što osobito vrijedi za žene. "Ovo je vjerojatno posljedica dodatnog tere- ta brige za kućom i djecom." Duži radni dani ili spajanje rad- nih sati u duže blokove također nema smisla. Za učinkovitost je u tom slučaju zbog povećanog umo- ra potrebno uložiti nerazmjerno veći napor s pripadajućim stresnim odgovorom. Štoviše, akumulirani umor sprečava stvarno uživanje u slobodnom vremenu. U današnjem društvu, gdje se sve mjeri na temelju poslovnog uspjeha i profita, ljudi su skloni iscrpljivanju. Stoga bi poslodavci trebali poticati radnike da koriste razumne pauze kako bi dugoročno imali koristi od njih. (Izvor: Blasche G., Bauböck V. M., Haluza D. Samoprocjena umora i oporavka kod medicinskih sestara. International Archives of Occupa- tional and Environmental Health. 2017.90:197-205. DOI 10.1007/ s00420-016-1187-6.). Manje je više: u istraživanju analizirana obilježja "savršenog" osmijeha Širok, sramežljiv, lažan – osmjesi se opisuju na mnogo različitih načina. Međutim, kako ljudi percipiraju izraz lica u društvenoj interakciji i neverbalnoj komunikaciji može se značajno razlikovati, pokazalo je novo istraživanje sa Sveučilišta u Minnesoti. U istraživanju je zadatak 802 sudionika bio da procijene per- cipirani učinak 27 računalno animiranih osmijeha (vrlo loše do vrlo dobro), njihovu istini- tost (lažan ili pravi), ugodu (jezivo do ugodnog) i izražene emocije (bijes, prezir, gađenje, strah, sreća, tuga ili iznenađe- nje). Animirani izraz promije- njen je varijacijama položaja kuta usta, veličine osmijeha, vidljivosti zubi i simetričnosti osmijeha. Rezultati ukazuju na to da za osmijeh koji osvaja, onaj koji se percipira kao istinit i ugodan, vrijedi – manje je više. U pro- učavanju, osmijesi s osrednje podignutim kutovima usnica bolje su ocijenjeni, dok su široki osmijesi otvorenih usnica često interpretirani kao znak straha ili preziranja. Zapravo, dva osmije- ha s najnižom ocjenom bila su jako velikom vidljivošću zubi. Iako su druga istraživanja po- kazala da je simetrija lica često percipirana kao ljepša od asi- metrije, malo nakrivljeni osmi- jesi ocijenjeni su bolje u ovom istraživanju. Prema istraživači- ma, ovaj rezultat u skladu je s načelima dizajniranja osmijeha, kod kojeg dinamička simetrija, koja je vrlo slična, ali ne i iden- tična statičkoj simetriji, omo- gućuje vitalniji, dinamičniji, jedinstven i prirodan osmijeh. Rezultati istraživanja mogli bi imati široku primjenu na različitim područjima, kao što su kirurgija i rehabilitacija kod pojedinaca koji su doživjeli tra- ume. Istraživanje, pod naslovom "Dinamička svojstva uspješnog osmijeha", objavljeno je u časo- pisu PLOS ONE.