Please activate JavaScript!
Please install Adobe Flash Player, click here for download

Dental Tribune Croatian Edition No. 2, 2017

6 Specijal: CAD/CAM Dental Tribune Croatian Edition DIGITALNI MEDIJI u dentalnoj medicini Autori: dr. Gabriel Bosch, dr. Martin Rücker i doc. dr. sc. Bernd Stadlinger, Zürich, Švicarska Danas nema kongresa na kojem se ne spominje riječ "digitalno". Govori se o budućnosti, doktor dentalne medicine treba izgledati moderno, unapređivati svoj rad. Međutim, koliko su digitalni mediji danas zastupljeni u praksi, jesu li već postali svakodnevica i infinitiv za svakog suvremenog kliničara? Digitalni mediji u posljed- njih nekoliko desetljeća polako se uvlače u dentalnu medicinu. Suvremena praksa postala je nezamisliva bez njihove upora- be. Tako, primjerice, intraoralni skeneri postaju sve brži i jedno- stavniji za primjenu. Danas su digitalni otisci sve precizniji i vrlo blizu preciznosti silikonskih otisaka1 te nude brojne nove mo- gućnosti. U izravnoj usporedbi virtualni model nije podložan trošenju poput sadrenog, daje informacije o boji, može se brzo i jednostavno slati e-poštom i nije potreban fizički prostor za skla- dištenje (slika 1.). Računalno potpomognuto dizajniranje CAD (Computer Aided Design = računalno potpomognuto dizajni- ranje) je danas toliko učinkovit da terapeut sam u ordinaciji može izra- diti kvalitetne, dugoročno stabilne2 i visokoestetske nadomjeske u vrlo kratkom vremenu. Takav koncept, osim cijene, smanjuje i ukupno tra- janje terapije s obzirom na smanjen broj posjeta (slika 2.). Prilagodljivi virtualni artikulato- ri u kratkom su se vremenu razvili u standardni element suvremenih CAD softvera (slika 3.) što omogu- ćuje i najsloženije oblike protetske terapije poput podizanja vertikal- ne dimenzije okluzije, isključivo digitalno uz potpuno nov pristup3 (slika 4.). Alati poput skena lica omogućuju uključivanje mekih tkiva kako bi se postigla simetrija lica. Digitalno dizajnirani protetski radovi mogu se izravno prilago- diti, čak i u odnosu na meka tkiva lica, čime se dobiva virtualni mock up (slika 5.). Čak se i na području mobilne protetike implementiraju softverska rješenja za dizajniranje proteze. Brojni proizvođači na trži- štu nameću ortodontsko pomicanje zubi s pomoću udlaga izrađenih na temelju digitalno planirane terapije. Računalno potpomognuta proizvodnja Na području CAM-a (Computer Aided Manufacturing = računal- no potpomognuta proizvodnja) u posljednjih nekoliko godina tako- đer je došlo do velikih promjena u pogledu preciznosti, raznolikosti raspoloživih materijala, brzini, estetici i mogućnosti izrade vrlo tankih nadomjestaka4,5 te je po ne- 3 5 8 1 6 9 2 4 7 10 Slika 1. Digitalni otisak s informacijama o boji i okluzijskim kontaktima. ● Slika 2. Ljuskice u jednom posjetu: brušenje, otisak, dizajn, prilagodba, pričvršćivanje. ● Slika 3. Prila- godljivi virtualni artikulator. ● Slika 4. Minimalno invazivno podizanje zagriza u nekoliko koraka digitalnim postupkom s pomoću 15 okluzalnih ljuskica (table tops), šest palatinalnih i 12 vestibularnih ljuskica. ● Slika 5. Detekcija lica radi trodimenzionalne procjene digitalno planirane protetske terapije s obzirom na simetriju lica. ● Slika 6. Vrlo tanki glodani nadomjesci od hibridne keramike. ● Slika 7. Superponirani modeli osam dana i dva mjeseca nakon vađenja prikazuju gubitak volumena. Različite boje ukazuju na razmak između situacijskih modela. ● Slika 8. Abrazija kod bruksizma nakon pet mjeseci iznosi 70 µm. ● Slika 9. Rotacija i translacija zuba 46 tri mjeseca nakon vađenja antagonista. ● Slika 10. Automatsko i precizno usklađivanje digitalnog modela i CBCT-a. kim kriterijima računalna tehnika izrade nadmašila konvencionalnu (slika 6.). Novi materijali s novim svojstvima, kao što su hi- bridne keramike, koji se mogu obrađivati samo CAD/CAM sustavima, tek se trebaju dokazati u dugo- ročnim istraživanjima. Dijagnostika Međutim, digitalno zna- či čak i više. Na području dijagnostike otvaraju se nove i zanimljive moguć- nosti. Dijagnostički softver (OraCheck, Cyfex, Zürich) omogućuje brzo i jedno- stavno preklapanje situa- cijskih modela. Na taj način razlike se mogu prikazati objektivno i razumljivo za pacijenta. Mogu se vi- zualizirati razlike u volu- menu koje su golim okom jedva vidljive. Tako se, na primjer, može prikazati tijek gingive prije i poslije parodontološke terapije, promjena volumena nakon augmentacije tvrdog ili mekog tkiva ili stanje prije i poslije ekstrakcije (slika 7.), abrazije uslijed bruk- sizma (slika 8.), pomicanja/ rotacije zubi (slika 9.) i još mnogo toga. Nadalje, ovi podaci mogu se koristiti za kvantifikaciju u istraživa- njima. Neophodno U stomatološkoj proteti- ci, a sve više i u ortodonciji, digitalni mediji postaju ne- ophodni. Što je s kirurgi- jom? Tu ključnu ulogu igra radiologija. Spajanje CBCT podataka sa skeniranim mo- delima čeljusti otvara nove mogućnosti (slika 10.). Da-

Pregled