Please activate JavaScript!
Please install Adobe Flash Player, click here for download
ePaper created 2016-11-15, 09:31:27 | version 1.38.0
3 Dental Tribune Croatian Edition Novosti Protetski radovi najčešće su progutana strana tijela tijekom stomatoloških zahvata Aspiriranje i gutanje stranih tijela, kao što su stomatološki materijali ili instrumenti koji se koriste u liječenju, mogući su tije- kom gotovo bilo kojeg postupka, uključujući endodontsko liječenje, ugrađivanje implantata, vađenja zubi, pa čak i rutinske preglede. Analiza više od 600 prikaza sluča- jeva i preglednih radova pokazala je da se proteze, krunice i endo- dontske iglice najčešće aspiriraju ili progutaju. Analiza je pokazala da je gutanje češćeodaspiracije,anajčešćesejav- lja tijekom protetskih postupaka, en- dodontskog liječenja, restaurativnih zahvata, vađenja zubi i operacija te, umanjojmjeri,tijekomortodontskog liječenja. Aspiracija se najčešće do- gađatijekomimplantacije.Bilojene- koliko izvješća o gutanju instrume- nata tijekom higijenskih postupaka, parodontološkogliječenjaipregleda. Od568preglednihradovauključe- nihuistraživanje,28postoizvijestilo jeogutanjuprotezaikrunica,a5po- stoonjihovojaspiraciji.Druganajče- šće progutana strana tijela su svrdla (20 posto), praćena endodontskim iglicama (9 posto). Aspiracija i guta- nje češće su se događali u pacijenata u dobnim skupinama 60 – 79 i 10 – 19 godina. Češće se događaju kod muškihnegokodženskihpacijenata. Rezultatipokazujudaslučajevias- piracijezahtijevajuhitnoliječenje,jer je u većini slučajeva indicirana en- doskopija ili čak operacija. U slučaju gutanja, pacijent se promatra dok se strano tijelo ne izluči. Istraživači su zaključili da su aspiracija ili gutanje stranih tijela, uključujući i instrumente, materija- le ili čak zube relativno rijetke po- jave tijekom stomatoloških zahvata. Ipak, predstavljaju drugi najčešći uzrok aspiracije stranog tijela u plu- ća. Slučajeve stoga treba pažljivo dokumentirati i pružiti odgovaraju- će informacije za buduće liječenje i prevenciju.Istraživačisuotkrilidaje dokumentacijačestobilanepotpuna. Čakinekiiskusniliječnicinisuprija- viligdjejeizvedenpostupak,položaj zuba, moguće uzroke i druge važne parametre. Istraživanje pod nazivom „Nužna je temeljita dokumentacija slučajne aspiracije i gutanja stranih tijela tije- komstomatološkogzahvata:pregled i analiza 617 slučajeva“ objavljeno je u časopisu Head and Face Medicine Journal.Istraživanjejeprovedenona MedicinskomfakultetuSveučilištau Xi'anu u Kini. Osmijeh se ne smatra pozitivnim u svim kulturama Ravni, bijeli zubi univerzalni su znak zdravlja i mladosti. Među- tim, osmijeh se može interpretira- ti kao znak inteligencije i iskreno- sti ili gluposti i nepoštenja, ovisno o zemlji u kojoj se nalazite, otkrilo je novo međunarodno istraživa- nje. U vrijeme globalizacije, znati gleda li se na osmijeh pozitivno ili negativno, može biti presudno, na primjer, u poslovnim odnosima. U istraživanju socijalne percepci- je osmijeha, istraživači su zamolili 4 519 sudionika iz 44 kultura na šest kontinenata da na osnovi fotografija nasmijanih i nenasmijanih pojedi- naca pokušaju procijeniti njihovo poštenje i inteligenciju. Za svakog sudionika, međunarodni istraživač- ki tim na čelu s poljskim istraživa- čem dr. Kubom Krysom, izračunao je prosječne dodijeljene ocjene. Otkrili su da se osmijeh nije do- življavao kao znak inteligencije u svim kulturama. U šest kultura, tj. Japanu, Indiji, Iranu, Južnoj Kore- ji, Rusiji i Francuskoj, pojedinci su percipirani znatno manje inteligen- tnima kada su se smiješili. Suprot- no tome, u Njemačkoj, Švicarskoj, Maleziji, Kini i Austriji osmijeh se smatrao pokazateljem veće inteli- gencije. Međutim, nije bilo stati- stički značajne razlike u ocjenama inteligencije pojedinaca koji su se smiješili i koji nisu u 20 drugih kul- tura, uključujući Hong Kong, Nor- vešku i Indoneziju. Što se tiče poštenja, rezultati po- kazuju da, iako je nasmijana osoba percipirana poštenijom od nenasmi- jane, u gotovo svim kulturama (37 od 44), postojala je interkulturalna varijabilnost u veličini učinka. Sve u svemu, pozitivan učinak osmijeha bio je slabiji u zemljama s visokim indeksom korupcije, kao što su Zim- babve, Maldivi i Argentina. U tom kontekstu, istraživači su zaključili da korupcija na društvenoj razini može oslabiti značenje jednog evo- lucijski važnog signala, kao što je osmijeh. Prema istraživačima, njihovi nalazi o iznenađujućim nijansama percepcije osmijeha mogli bi imati važne praktične implikacije, primje- rice, u kontekstu globalizacije. Zna- nje o tome interpretira li se osmijeh pozitivno, kao znak kompetentnosti i pouzdanosti ili signalizira upravo suprotno - moglo bi biti presudno u međunarodnim odnosima na razli- čitim životnim poljima, zaključili su istraživači. Rezultati istraživanja objavljeni su u lipanjskom izdanju časopisa Journal of Nonverbal Behavior u članku pod naslovom “Be ca- reful where you smile: Culture shapes judgments of intelligence and honesty of smiling individu- als” („Budite oprezni gdje ćete se smijati: Kultura utječe na procjenu inteligencije i poštenja nasmijanog pojedinca“). S nekime dijeliti pametni telefon za mnoge je nezami- slivo. Telekomunikacijska tvrtka O2 provela je anketu među svojim korisnicima koja je pokazala zanimljive rezul- tate. Mnogima je važnija pri- vatnost nego vlastito zdravlje. Pametni telefon postao je po- put odjeće. Bez njega se vlasnici osjećaju neugodno. Ako ga is- puštaju iz ruku, osiguraju ga tajnom šifrom kako bi ga zašti- tili od znatiželjnih pogleda. Koliko je korisnicima važna privatnost, pokazuje anketa tvrtke O2. Samo 4,5 posto is- pitanika između 18 i 24 godine dopustilo bi bliskom prijatelju da koristi njihov mobitel. Kod četkice za zube znatno ih je manje oklijevalo. Nju bi svaki deseti ispitanik dijelio s prija- teljem. Ako se uzme u obzir koliko se bakterija time širi, to se baš i ne čini najboljom ide- jom. Čak i krevet (15 posto) ili odjeću (25 posto) ljudi radije prepuštaju drugima od svog mobitela. Ljudi bi radije posudili svoju četkicu za zube, nego pametni telefon