Please activate JavaScript!
Please install Adobe Flash Player, click here for download
ePaper created 2016-05-12, 10:06:25 | version 1.38.0
16 Dental Tribune Croatian Edition Nacionalniprogram Nacionalnom strategijom ra- zvoja zdravstva 2012-2020. godine definirano je jačanje preventivne aktivnosti uz istaknute mjere po- većanja udjela izdvajanja za pre- ventivne programe i aktivnosti, uspostavu modela ugovaranja zdravstvene zaštite temeljene na mjerljivoj uključenosti u preven- tivne programe, poticanje preven- tivnih aktivnosti u svim područ- jima zdravstvene zaštite i razvoj analitičkih kapaciteta u sustavu zdravstva. Početkom 2015. godine objavljen je dokument: Strateški plan promi- canja i zaštite oralnog zdravlja 2015 - 2017, u kojemu je detaljno prika- zano stanje oralnog zdravlja u RH, kao i program za prevenciju i zaštitu oralnog zdravlja. Karijes je najraširenija bolest od koje boluje do 90 posto cjelokupnog čovječanstva i osim što ugrožava zdravlje zuba i sluznicu usne šuplji- ne, ima velik utjecaj i na kvalitetu života pojedinca. Čak 90 posto bolesti usne šupljine moguće je prevenirati. Osnovni cilj Nacionalnog progra- ma za preventivu i zaštitu oralnog zdravlja (NPPZOZ) je podizanje svjesnosti roditelja i djece te dok- tora dentalne medicine o važnosti održavanja pravilne oralne higijene od najranije dobi, redovnog posje- ćivanja doktora dentalne medicine s ciljem postizanja dobrog oralnog zdravlja. Sva djeca do 18. godine su, prema odredbama HZZO-a, oslobo- đena plaćanja stomatoloških usluga. Temeljem podataka o stanju oral- nog zdravlja djece i odraslih u Re- publici Hrvatskoj može se zaključiti da je od osnovne važnosti za zaštitu i promicanje oralnog zdravlja do- nošenje i provođenje Nacionalnog programa Republike Hrvatske za preventivu i zaštitu oralnog zdravlja. Podaci KEP indeksa sa CEZIH-a za RH u zadnje dvije godine: • KEP indeks kod šestogodišnjaka iznosi 4,14 • KEP indeks u populaciji djece do 12 godina iznosi 4,18 • U većini zemalja Europske unije KEP indeks kreće se i zmeđu 0,5 i 1,5 Unatoč velikim naporima ulože- nim u očuvanje oralnog zdravlja, ne samo u Hrvatskoj, već u čitavom svijetu, bolesti usne šupljine su u porastu. Mogućnost objektivnog di- jagnosticiranja, epidemiološkog pra- ćenja i kontrole rizičnih čimbenika za njihov nastanak svrstavaju ih u skupinu bolesti koje je moguće spri- ječiti. Kako bi se osigurala kvalitetna prevencija prije svega treba uskladiti postojeće razine pružanja dentalno- medicinske zaštite i edukacijske me- hanizme te određene obvezne mjere s mogućim sankcijama. Mjere i metode za postizanje do- brog oralnog zdravlja djece u svijetu su bitno uznapredovale, dok je u da- našnjoj populaciji Republike Hrvat- ske(RH)vidljivizostanakdjelovanja dječje i preventivne dentalno-medi- cinske skrbi upravo u tom razdoblju. Ukidanjem specijalističke djelat- nosti dječje i preventivne dentalne medicine dogodio se značajan gubi- tak u kvaliteti dentalno-medicinske skrbi dječje populacije koja bi trebala biti najzaštićenija. Osim toga, potpuni izostanak djelovanja u prevenciji parodontnih bolesti doveo je do činjenice da je pa- rodontitis, iako prema podacima iz svjetskeliteraturezahvaćauglavnom populaciju nižeg socioekonomskog statusa, u Hrvatskoj bolest koja po- djednako zahvaća sve socioekonom- ske skupine. Sobziromnatrajneposljedicekoje ostavljajukarijesiparodontnebolesti i s obzirom na troškove koji su tada neizbježni, a bivaju podmireni bilo od strane države i/ili pacijenta osob- no, apsolutno je opravdano preven- tivnim mjerama na svakoj mogućoj razini osigurati sprječavanje bolesti. U Republici Hrvatskoj provode se brojne preventivne aktivnosti i programi, no brojna su preklapanja na razini determinanti, populacija i regionalnoj/nacionalnoj razini. Re- zultatnavedenogstanjajenedostatna pokrivenost pojedinih dijelova popu- lacije odnosno pojedinih subpopula- cija, izostanak evaluacije pojedinih programa te, posljedično, izostanak uvida u učinkovite i djelotvorne intervencije u specifičnim okruže- njima što, u konačnici, dovodi do neracionalnog korištenja postojećih resursa i neoptimizirane i neraciona- lizirane prevencije u cjelini. Uspostava sustava upravljanja pre- ventivnim aktivnostima omogućit će koordinaciju, racionalno planiranje, poticanje i usmjeravanje preventiv- nih aktivnosti u zajednici, a razvije- ni sustav preduvjet je i za učinkovito upravljanje financijskim sredstvima Fonda za promicanje zdravlja. Uvođenje sistematičnosti u pristup –prepoznavanjeuspješnihpreventiv- nih projekata, uvođenje postupnika zavodećeoralno-medicinskeproble- me (karijes, parodontne bolesti, pre- ventivni programi, rano otkrivanje karcinoma usne šupljine), usvajanje algoritama (objedinjavanjem vodiča NACIONALNI PROGRAM ZA PREVENTIVU I ZAŠTITU ORALNOG ZDRAVLJA 1