16 DENTAL TRIBUNE Serbia&Montenegro Edition Stres i tipovi ličnosti Autor: Zoran Zrnić Proširivanje i uvećavanje zna- nja o stresu jedan je od najboljih načina da se lakše nosimo sa stresom i njegovim posledica- ma. To znanje nam pomaže da prepoznamo uzročnike stresa i učinimo sve što možemo kako bismo ih eliminisali iz naših života. Pomaže nam da shva- timo mehanizam funkcioni- sanja i fiziologiju stresa kako bismo znali šta se tačno dešava u našem organizmu i šta treba da uradimo u stresnoj situaciji. Znanje o stresu nam pokazuje da stil života i način razmišlja- nja najviše utiču na to kakva će biti reakcija našeg organizma, koliko dugo će trajati i kakve će biti eventualne posledice stresa. Uči nas da promena stila života, odbacivanje starih, štetnih na- vika i uvođenje novih, zdravih životnih navika i drugačijeg načina razmišljanja mogu da budu presudni u rukovođenju stresom. Postoje mnogobrojne tehnike i metode koje se koriste u prevenciji i umanjenju nega- tivnih efekata stresa. Paradoksalno je da stres, koji je pomogao ljudskoj vrsti da op- stane i omogućio joj da preživi na zemlji tokom desetak hiljada godina duge istorije čovečan- stva, danas predstavlja najveću opasnost i najčešćeg uzročni- ka mnogobrojnih zdravstve- nih problema koji ugrožavaju ljudsku vrstu. Često se u na- šim životima dešava da nešto što postoji da bi nam pomoglo, zaštitilo nas i doprinelo zdrav- lju našeg organizma prerasta u svoju suprotnost i počinje da nam narušava kvalitet života i zdravstveno stanje. Stres je prirodna, urođena reakcija našeg organizma na neki uticaj ili pretnju i ima ulogu da ga zaštiti. Akutni stres traje desetak sekundi, a najviše nekoliko minuta, i on je reakcija našeg organizma na neki stimulus koji ugro- žava normalno funkcionisa- nje organizma–homeostazu. Ukoliko ta reakcija našeg or- ganizma potraje duže od neko- liko minuta, tada akutni stres prerasta u hronični stres koji može da nanese štetu našem organizmu. Hronični stres koji se produži i traje satima, dani- ma, pa i godinama, izuzetno je štetan, izazivač je mnogih hro- ničnih i malignih zdravstvenih problema i ima razoran uticaj na naš organizam. Stresor–izazivač stresa je okidač koji pokreće oko 1.400 fizioloških i biohemijskih reakcija i kaskadnu hormon- sku reakciju od preko 30 hor- mona u našem organizmu. Kakva će biti reakcija našeg organizma, koliko dugo će trajati stresno stanje i kakve posledice će ostaviti zavisi od mnogo faktora. Većinu tih fak- tora možemo da promenimo i zbog toga nam znanje o stresu, uvećavanje i proširivanje tog znanja, pomažu da se lakše i efikasnije nosimo sa stresom. Neki ljudi imaju urođenu spo- sobnost, čvrstinu, otpornost da se nose sa teškim situacijama i stresom, a nekima je potrebno dodatno znanje kako bi mogli da uoče svoje slabosti, učine ono što je u njihovoj moći da naprave promenu i time povećaju svoju čvrstinu i otpornost na stres. Faktori koji utiču na to kakav će biti odgovor našeg organizma su sledeći: • Geni, nasleđene osobine; • Uverenja, stavovi; • Pogled na svet; • Naš način razmišljanja; • Naše viđenje i doživljaj određenog događaja; • Nepredvidivost stresa; • Mogućnost–nemogućnost kontrole stresora; • Prethodna iskustva sa stresom; • Trajanje stresora; • Prag stresa–otpornost; • Kumulirani stresori; • Senzitivnost našeg nervnog sistema; • Ishrana; • Navike u pogledu fizičkih aktivnosti–vežbanja; • Društvena podrška –porodica, prijatelji, kolege na poslu, celo društvo. Većinu nabrojanih faktora možemo da menjamo, da utiče- mo na njih, a samo neki su van naše kontrole. Oni pokazuju kakav smo tip ličnosti, a najšira podela, po jednom načinu utvr- đivanja, jeste na tip A i tip B. Na osnovu karakteristika ličnosti može se proceniti kakav će biti odgovor organizma na stres. Svako od nas poseduje poseb- ne karakteristike ličnosti koje nas čine jedinstvenim osoba- ma, mada ima mnogo aspekata naše ličnosti koje se pojavljuju i kod drugih ljudi. Faktori koji karakterišu ličnost zovu se lične osobine. Istraživanjem je utvr- đeno da posebne lične osobine mogu da nas učine više ranji- vim u pogledu stresa. Svako od nas je kombinacija tipa A i tipa B ličnosti, ali je jedan tip do- minantan. Nabrojaćemo samo neke od osobina tipa A i tipa B ličnosti. (Tabela u prilogu). Istraživanja su pokazala da nas određene osobine ličnosti čine podložnijim delovanju stre- sa i to su osobine ličnosti tipa A. Osobe tipa A su sklonije upore- đivanju s drugima, nestrpljivije su i teže tome da hitno rešavaju stvari, za razliku odosoba tipa B, koje su opuštenije. Važno je da shvatimo da svi predstavljamo mešavinu tipova A i B, ali uko- liko ima više odlika karakteri- stičnih za tip A to znači da smo podložniji negativnom delova- nju stresa. Karakteristike lično- sti tipa A koje nam nisu korisne mogu se promeniti različitim tehnikama i metodama koje su se pokazale delotvornim. Prepoznavanje i određivanje našeg tipa ličnosti može nam pomoći da uočimo svoje nedo- statke, promenimo ono što mo- žemo i da povećamo svoju čvr- stinu, odnosno, otpornost na stres. Promenom stava, načina razmi- šljanja, životnih navika umanji- ćemo negativni uticaj stresa na naše živote, a time ćemo pobolj- šati i unaprediti kvalitet života, kao i naš odnos sa društvenim okruženjem i prirodnom okoli- nom, što će dodatno poboljšati životne uslove za nas i za sve ostale članove naše porodice i društvene zajednice. Prenošenje znanja o stresu i širenje tog znanja je naš do- prinos poboljšanju ambijenta u kome živimo. DT O autoru Zoran Zrnić Ekonomista i diplomirani me- nadžer, osnivač firme “Hipo- krat dental depo” koja se od 1990. bavi distribucijom sto- matološkog materijala. Licencirani joga instruktor u Joga studiju “Hipokrat” i njegov osnivač. Reiki prakti- čar, NLP Masteri i Professional Business Coach. Trenutno je na Master stu- dijama iz Integrativnih me- dicinskih nauka. Uža spe- cijalnost–stres i body–mind tehnike. Istraživanjem je utvrđeno da posebne lične osobine mogu da nas učine više ranjivim u pogledu stresa. Tip A lične osobine su: Tip B lične osobine su: Uvek završavaju započete poslove, Nikad ne kasne na sastanke, Preterano su takmičarski nastrojeni, Nemaju strpljenja da slušaju razgovor, prekidaju, završavaju tuđe rečenice, Uvek su u žurbi, Ne vole da čekaju, Veoma su zauzeti – u punoj brzini, Trude se da urade više od jedne stvari istovremeno, Žele da sve bude perfektno, Govore napeto, Sve rade brzo, Zadržavaju osećanja u sebi, kriju ih, Nisu zadovoljni svojim životom i poslom, Imaju malo – nekoliko društvenih aktivnosti, interesovanja, Ako su zaposleni često nose posao kući. Nije im problem da ostave poslove nedovršene na neko vreme, Smireni su i nisu u žurbi zbog zakazanih sastanaka, Nisu preterano takmičarski raspoloženi, Mogu da slušaju i dozvoljavaju drugima da završe govor, Nikada nisu u žurbi, čak ni kada su veoma zauzeti, Mogu da čekaju smireno i strpljivo, Opušteni su, Mogu da rade samo jednu stvar u datom momentu, Nije im važno ako stvari nisu perfektne, Govore polako i opušteno, Rade polako, Slobodno pokazuju svoja osećanja, Uglavnom su zadovoljni svojim životom i poslom, Imaju mnogo društvenih aktivnosti i interesovanja, Ako su zaposleni obavljaju svoj posao samo u toku radnog vremena.