20 Dental Tribune BiH Edition - Mart 2018 Važnost čišćenja međuzubnog prostora Autorica: Romana Mance, dr stom., spec. parodontologije Iako nam se pranje zuba čini prirod- no, to ne znači da zaista znamo dobro oprati zube. Veliki udio slovenskog, evropskog i svjetskog stanovništva ima upalu desni. Nakon više od 20 godina epidemioloških istraživanja, sprovedenih na stanovništvu Ljubljane pokazalo se, da skoro svaki stanovnik treba podučavanje o oralnoj higijeni i da je uznapredovali parodontitis u porastu, tako da se povećava potreba za obradom parodontalnih džepova te parodontalno hirurškim zahvatima (Skaletić i sur-., 2008). Istraživanja u SAD-u su pokazala da 75% odraslih ima gingivitis, 30% umjereno napredovali parodontitis i 10 % napredovali parodontitis (Kim i sur-., 2006). Karijes je također veliki problem u stomatološkim ordinacija- ma. Iako se, zbog poboljšanja preven- tive, u zadnjih 30 godina KEP- Indeks kod djece smanjio (Vrbič, 2008), Rode i Vrbič (1993) su ustanovili da se posli- je 55. godine KEP Indeks kod stanov- ništva prigradskih naselja povećava. To znači da preventivne mjere nisu zahvatile cijele populacije. Između 40. i 45. godine je naviše zubi izgubljeno zbog karijesa, a kod starijih je upala desni jednako važan uzrok za gubitak zubi. Općenito je parodontitis u 30 do 35 % slučajeva uzrok za gubitak zubi, karijes i njegove posljedice u 50 % slu- čajeva. (Gilbert i sur-., 2005). Bolesti zubnog tkiva i karijes nasta- ju kao posljedica nakupljanja zubnih naslaga. Nakon odstranjivanja zubnih naslaga klinički znakovi upale desni nestaju (Löe i sur-., 1965). Odstranji- vanje zubnih naslaga nije važno samo za sprečavanje karijesa i upale desni nego i za sprečavanje sistemskih bo- lesti. Istraživanja zadnjih desetljeća su pokazala povezanost sistemskih obo- ljenja i stanja u usnoj šupljini. Utvr- Slika 1 i 2: Kada usporedimo zubni konac i međuzubnu četkicu vidimo da je nakon upotrebe međuzubne četkice manje zubnih naslaga u međuzubnom prostoru, manje krvarenja tokom sondiranja, dugoročno smanjenje dubine sondiranja i posljedično manje upala. đena je, prije svega povezanost s dija- betesom i srčano-žilnim oboljenjima. Neka istraživanja kažu i da uznapredo- vala parodontalna bolest utiče na pri- jevremeni porod i nižu težinu novo- rođenčeta. Dokazana je i povezanost s osteoporozom (Kim i sur-., 2006; Gurenlian, 2012). Održavanje bakterija na najnižem mogućem nivou je pored sprečavanja nastanka karijesa i upale desni važno i za sprečavanje pogoršanja sistemskog zdravlja. Većina pacijenata nije svjesna da zub ima pet površina, tri su okom vid- ljive, aproksimalne površine nisu. Za optimalnu čistoću treba očistiti svih pet površina. Upravo na aproksimal- nim površinama, koje su teže dostu- pne, najčešće nalazimo zubne naslage (Slot i sur-., 2008). Tu najčešće na- staje i karijes. Aproksimalne površine ograđuju međuzubni prostor, gdje naj- češće dolazi do upale desni. Baš zato je važno očistiti međuzubni prostor. Do sada su ljudi za čišćenje među- zubnih prostora upotrebljavali čačka- lice ili zubni konac. Danas znamo da zbog oblika međuzubnog prostora, prije svega prostora između premolara i kutnjaka, čačkalica i zubni konac ga ne mogu efikasno očistiti (Noorlin, 2007), a ako ih nepravilno koristimo lako mogu napraviti štetu na desnima. Pravilna upotreba zubnog konca je jako zahtjevna. Usporedba odstranjivanja zubnih naslaga samo s četkanjem ili s do- datnom upotrebom zubnog konca ili međuzubne četkice pokazuje da zubni konac ili međuzubna četkica bolje oči- ste međuzubni prostor od same čet- kice. Kada usporedimo zubni konac i međuzubnu četkicu primjećujemo da je, nakon upotrebe međuzubne čet- kice u međuzubnom prostoru manje zubnih naslaga, manje krvarenje to- kom sondiranja, dugoročno se sma- njuje dubina sondiranja i posljedično je manje upala. (Noorlin i sur-., 2007, Smukler i sur-., 1989). Za upotrebu pomagala je ključna motiviranost pacijenta, a za to je važ- na jednostavnost upotrebe pomagala. Sa stanovišta pacijenta je jednostavni- ja upotreba međuzubne četkice nego zubnog konca, što su pokazala i istra- živanja. Pacijentima je naime bilo jed- nostavnije to što su četkicu upotreblja- vali s jednom rukom i imali su osjećaj da su s njom bolje očistili međuzubni prostor (Slot i sur-., 2008). Pacijenti su bolje motivirani za upotrebu i zbog brzog učinka, koji je vidljiv već nakon tri dana. Kiger i sur. su 1991. godine utvrdili manje zubnih naslaga u me- đuzubnom prostoru nakon upotrebe međuzubne četkice u odnosu na zubni konac. Razlog je vjerovatno redovnija upotreba međuzubne četkice zbog jed- nostavnije upotrebe i bržih rezultata. Upravo zbog jednostavnosti upo- trebe i učinkovitosti preporučujemo međuzubne četkice za čišćenje među- zubnog prostora. Važno je napomenu- ti da međuzubna četkica ne uzrokuje povrede zubi i desni ako izaberemo odgovarajuću veličinu četkice i paci- jentu pokažemo pravilnu upotrebu. Kod međuzubnih četkica je važno da izaberemo one čija je dostupnost i učinkovitost optimalna. Izbor veličine treba prepustiti stručnjacima. Veličinu izaberemo, ako je to moguće oboje- nom sondom. S obzirom da je sonda kruta, uvijek provjerimo da li odgo- vara veličina međuzubne četkice te se često odlučimo i za veću međuzubnu četkicu od one preporučene na sondi. Stručnjak je taj koji mora pacijentu pokazati pravilan način čišćenja me- đuzubnog prostora, jer je svaki među- zubni prostor individualan. Zbog svega opisanog je jako važno da, pored četkanja zubi u našu dnev- nu rutinu uđe i čišćenje međuzubnog prostora. Prema našem iskustvu pa- cijenti sve češće koriste međuzubne četkice zbog jednostavnosti upotrebe. Često sami izaberu veličinu četkice i to obično bude manja međuzubna četki- ca od potrebne te međuzubni prostor ostaje neočišćen. Pacijenti, također pogrešno upotrebljavaju međuzubne četkice i tako povrijede desni i zato je važno da je u odabiru veličine četkice uključen stručnjak, koji će pacijentu pokazati i pravilnu tehniku čišćenja. DT Gilbert GH, Shelton BJ, Fisker MA. Forty-eight-month periodontal attach- ment loss incidence in a population-ba- sed cohort study: role of baseline status, incident tooth loss, and specific behavi- oral factors. Journal of Periodontology 2005; 76: 1161-70. Gurenlian JR. The role of dental plaque biofilm in oral health. American Dental Hygienists Association I March 2012. Kiger RD, Mylund K, Feller R. A compariosn of proximal plaque remo- val using floss and interdental brushes. J Clin Periodontol 1991; 18: 681-4. Kim J, Amar S. Periodontal disease and systemic conditions: a bidirectional relationship. Odontoloy 2006; 94 (1): 10-21. Löe H, Theilade E, Jensen SB. Expe- rimental gingivitis in man. Journal of Periodontology 1965; 36: 177-87. Norlin I, Watts TL. A comparison of the efficacy and ease of use of den- tal floss and interproximal brushes in a randomised split mouth trial incor- porating an assessment of subgingival plaque. Oral Health Prev Dent 2007; 5: 13-18. Rode M, Vrbič V. Oralno zdravje sta- rostnikov v Sloveniji. Zobozdravstveni vestnik 1993; 48: 50-54. Skalerič E, Petelin M, Kovač-Kavčič M, Skalerič U. Potrebe po parodontal- nem zdravljenju pri prebivalcih Lju- bljane 20 let po prvem pregledu. Zo- bozdravstveni vestnik 2008; 63: 63-6. Slot DE, Dörfer CE,Van der Weijden FA. The efficacy of interdental brushes on plaque and parameters of peridontal inflammation: a systemic review. Int J Dent Hygiene 2008; 6: 253-64. Smukler H, Nager MC, Tolmie PC. Interproximal tooth morphology and its effect on plaque removal. Quintes- sence Int 1989; 20: 249-255. Vrbič V. Zobno zdravje pri 12-letni mladini v Sloveniji, 1987–2008. Zo- bozdravstveni vestnik 2008; 63: 169-171. ZA ZDRAVE DESNI IZABERITE MEĐUZUBNE ČETKICE CURAPROX CPS Međuzubne četkice Curaprox CPS možete naći u web trgovini www.zdrav-osmijeh.ba, u drogerijama, apotekama i specijaliziranim trgovinama. Više informacija možete naći na www.zdrav-osmijeh.ba ili direktno pozivom na 032/891-211. Upala desni i karijes se najčešće pojavljuju u MEĐUZUBNOM PROSTORU!